*****Zelimo Vam prijatne trenutke na DUBOREZ Forumu*******
 
PrijemRegistruj sePristupi
SPECIJALIZOVANE IZLOZBE PASA
PRVA SPECIJALKA NACIONALNOG KLUBA SREDNJE AZIJSKIH OVCARA-------1.MAJ---BAR------ u 14 SATI NA TERENIMA ISPRED HOTELA "SIDRO" Prijave za specijalku jos uvek u toku
Similar topics
  • » Uzgoj orhideja
  • » Kako postati nesrecan?
  • » " NECISTA KRV " BORISAV STANKOVIC
  • » Sretan rodjedan!
  • » Danja Đokić
  • » Zasto?Zato...
  • » O cemu razmisljate pred spavanje?, Uvertira u carstvo snova.
  • » Borisav Stanković
  • » Najda M. vs Sedefna ruža
  • RADIO STANICE
    klikom na baner slusajte "ROADSTAR-RADIO" na 128kbps
    free forum
    Trenutna temperatura
    Forum
  • slikarstvo
  • vajarstvo
  • mozaik
  • primenjena umetnost
  • fotografija
  • književnost
  • film
  • muzika
  • arhitektura
  • pozorište
  • strip
  • duhovnost i religija
  • psihologija
  • ljubav
  • lepota i zdravlje
  • zabava
  • pričaonica
  • spomenar
  • hobi i kućni ljubimci
  • razno
  • važna obaveštenja
  • predlozi i sugestije
  • Liberty
    KLIKOM NA BANERE POSETITE PREDLOZENE SAJTOVE
    title="duborez.net"
    " Nikada ne sumnjaj da mala grupa misaonih i posvećenih ljudi može promeniti svet. Zaista, tako je jedino oduvek i bilo. " KADA NE BUDE DOVOLJNO PRIRODE, VEĆINA LJUDI ĆE SHVATITI DA NOVAC NIJE ZA JELO! Ne dozvoli da neki pogrešni ljudi udju u Tvoj život, pomute bistrinu tvojih očiju, nateraju da voliš ono što oni vole i da zaboraviš ono što oni nemaju. !
    Traži
     
     

    Rezultati od :
     
    Rechercher Napredna potraga
    Delite | 
     

     UZGOJ RUZA

    Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
    Idi na stranu : Prethodni  1 ... 8 ... 13, 14, 15 ... 23 ... 32  Sledeći
    AutorPoruka
    SEKARADA
    vip
    vip


    Ženski
    Broj poruka: 24241
    Godina: 59
    Lokacija: Beograd
    Datum upisa: 15.12.2008

    List lica
    x: 6
    y: 6

    PočaljiNaslov: Re: UZGOJ RUZA   Čet Jul 09, 2009 8:45 am

    koliko samo jedan cvetak ume da obraduje bbuny



    bbuny
    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 5:05 pm

    Orezivanje ruže penjačice

    Zimsko orezivanje ružinog grma jamstvo je da će na proljeće i ljeto ruža cvasti punim sjajem. Prije nego što se počne sa orezivanjem treba dobro naoštriti škare, jer odrez mora biti trenutačan a odrezani dio u prerezu gladak. Ruža penjačica reže se od najdonjeg kata uz naslon prema vrhu. Ako su neke osnovne grane oslabjele ili su se po- čele sušiti, njih je potrebno orezati na dva do tri pupoljka radi obnavljanja grma. Nakon završetka prikra- ćivanja granu razvedemo preko oslonca (drvenih letvica pričvršćenih uza zid ili metalne konstrukcije) i privežemo tankim konopcem ili gumicom.

    Sve suhe ili zakržljale grane i grančice također se odstranjuju, kao i bujne postrane grane koje bi mogle biti prijetnja ovogodišnjim mladicama. Nakon sanitarnih zahvata slijedi zimska rezidba. Osnovno je pravilo da se, što je grm ruže penjačice stariji, orezuje sve više. Tako nikada nećemo zahvatiti drvnu masu prošlogodišnjeg grma, orezuje se na dva dobro razvijena pupa na izbojku iz prošle godine. No kod zimskog orezivanja mora se voditi računa i o proljeću, kada će ruža buknuti i brojnim izbojcima zazeleniti oslonac i zid uz koje je posađena. Tu treba biti oprezan. Dolaskom toplih dana, naime, biljka pušta brojne izbojke koje rastu uvis. Većinu od njih potrebno je pincirati, odnosno zaustaviti u rastu, skratiti ih i prisiliti da se granaju. Ovi izbojci obično na svome vrhu imaju i
    cvjetne pupove, dakle potencijalne cvijetove.
    Takav, nepincirani izbojak, ako se ostavi narast će i do dva metra visine, a na vrhu će nositi kržljav cvijet, bez karakteristične boje i mirisa. Iskustva u uzgoju ruža, koja se mjere tisućama godina, dokazala su da se početak cvatnje nešto odlaže, ali se na svakom pinciranom izbojku aktiviraju najmanje dva pupa koji doprinose grananju ružinog grma i povećanom cvatnjom.


    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 5:07 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 5:08 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 5:10 pm

    Najljepša među svim ružama


    Princeza


    Ruža stablašica je cijepljena na različite visine debla od 60, 80, 120 ili 180 cm. Na te visine mogu se cijepiti različite sorte ruža, pa razlikujemo grmolike - koje tvore okruglu krošnju, te pendulaste čije se grane vješaju prema zemlji.
    Ruže stablašice su posebne ruže koje se uzgajaju kao samostalna soliterna drvca u dvorištima ili u teglama na terasama, ispred lokala i sl.
    Vrlo lijepo izgledaju u nizu kao drvoredna stabalca. Sadnja i njega ruža stablašica jednaka je kao i kod običnih ruža. Sadnja ruža obavlja se ujesen ili u rano proljeće na dubinu i širinu od 30 do 35 cm.
    Kod sadnje cijepljeno mjesto mora biti 2 do 3 cm ispod nivoa zemlje. Dobro je zemlju dohraniti kompostom ili zrelim stajskim gnojem i obilato zaliti. Sa zalijevanjem treba nastaviti cijelo ljeto, naročito za vrijeme velikih vrućina. Rezidba se obavlja u ožujku a ostavljaju se 3 do 4 pupa po izbojku.
    Važno je orezivanje ocvalih cvjetova. Na taj način ćemo u narednoj cvatnji dobiti lijepe cvjetove i zdrave listove.
    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 5:14 pm

    Ovo je priča o ruži


    I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Atini osnovao je 306. godine pre naše ere Epikur, jer je želeo da svakog dana ubere cvet ruže.


    Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske lepote, ljubavi i plodnosti, ružu na žrtvenik, dok su Afroditine sveštenice prilikom verskih ceremonijala nosile venčiće od belih ruža, a putevi kojima su prolazile bili su posuti ružama.

    Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa , lepog mladića-pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po predanju, bio smrtno ranjen od divljeg vepra i Afrodita mu je pritekla u pomoć. Međutim boginja je morala da se provuče kroz gust zasad ruža i tada je iz njenog izranavljenog tela šiknula krv i obojila u crveno sve okolne bele ruže.

    U Rimskom carstvu kult ruža doveden je na najviši nivo. Cvetni venčić od ruža koristio se u svim prilikama. Njime su kićene vojskovođe, mladići su odlazili u rat sa venčićem na glavi, ružin cvet se darivao pobedniku, cvetom se posvećivalo pobedničko oružje.

    Kasnije je cvet ruža postao simbol radosti , zadovoljstva i ljubavi. Zaljubljeni mladići su slali svojim devojkama cvetove ruža, a za vreme gozbi i mladi i stari, muzikanti i sluge podjednako su nosili na glavi venčiće ruža.

    Padom Rimske imperije i kult ruža naglo opada. Ruža se kroz vreme jedva održava u dvorištima manastira, gde se od plodova pravila hrana i lekovi. Veliki pohodi u vreme krstaških ratova i proširenja Otomanskog carstva potpomogli su širenju ruža jer su vitezi i veziri posle svakog pohoda donosili u svoje zamkove po koju novu vrstu ruža ili drugog cveća.

    Krupan doprinos u gajenju ruža daje carica Žozefina, Napoleonova žena, osnivanjem svog čuvenog ružičnjaka 1804. godine nedaleko od Pariza, u dvorcu Malmezon. U njenom vrtu mogle su se naći sve do tada poznate vrste i sorte ruža u svetu.

    Postoje podaci iz kojih se vidi da su i za vreme rata vrtlari carice Žozefine imali slobodne vize za ulazak u zaraćene zemlje, kao i da su se pošiljke semena i ruža sa zarobljenih francuskih brodova odmah slale dalje i isporučivale bez obzira na postojeće ratno stanje. Caričin dvor postaje stecište istaknutih botaničara , odgajivača i umetnika.

    Počev od 19 veka interesovanje za ruže u Evropi stalno raste. Sistematskim radom na ukrštanju i odabiranju dobijaju se sve lepši i bogatiji oblici, sorte i varijeteti.





    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 5:16 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:08 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:09 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:20 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:21 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:21 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:27 pm

    Brojne bolesti i štetnici ruža
    Zaštita bilja: Ruže


    Ruža je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadana tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade ako ne planiraju mjere zaštite već krajem kolovoza često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka mjeseca svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti (crna pjegavost, pepelnica, hrđa, plamenjača, siva plijesan), grinja (crveni pauk) i štetnih kukaca (lisne i štitaste uši, ružine osice i drugi). Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalno ili mediteransko područje) pojava štetnih organizama ruža njihova je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od štetnih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu.

    Tijekom vlažnijih godina najvažnije štete na ružama uzrokuje zvjezdasta plijesan lišća (Marsonina rosae). Jednom kad se pojavi, teško se suzbija, a još teže iskorjenjuje. Kod uzgoja ruža na otvorenom ova je bolest često prisutna, dok u zaštićenim prostorima predstavlja mali problem. Zvjezdasta pjegavost se lako prepoznaje jer na gornjoj strani lišća nastaju crne ili tamnosmeđe okruglaste pjege promjera 2-12 mm. Neravnog su ruba što im daje zvjezdasti izgled, a najprije je napadnuto donje lišće ruža. Ako su pjege manje, najčešće ih je puno na zaraženom lišću, dok su velike pjege promjera barem 1 cm malobrojne. Uzročnik bolesti luči plinovit biljni hormon starenja (etilen), pa zato napadnuto lišće žuti i otpada.
    Gljivica prezimi na zaraženim biljnim organima, a za sam su početak i širenje nephodne oborine koje uvjetuju vlaženje lišća najmanje 7-12 sati, uz optimalne temperature 19-20°C (uvjeti za zarazu). Ukoliko se ne provode nikakve mjere kemijske zaštite, prijevremena defolijacija i regeneracija lišća može oslabiti ruže do te mjere da su bitno osjetljivije na zimska smrzavanja, uz manju cvatnju naredne godine.

    Samo jedno tretiranje ne rješava problem zvjezdaste pjegavosti ruža. Broj i razmak između pojedinih aplikacija navedenim pripravcima određuju količina i raspored oborina, odnosno osjetljivost ruža i potencijal (pojava) bolesti.
    U vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti zaštita je potrebna svakih 10-14 dana. Donedavno je najučinkovitija bila primjena jednog površinskog organskog fungicida iz skupine ditiokarbamata (npr. dopuštenje u našoj zemlji ima propineb), a često se još koriste mankozeb i metiram) + jedan sustavni pripravaka iz IBE skupine (u našoj zemlji dopuštenje imaju bitertanol, miklobutanil, fenarimol i triforin, a često se koristi još tebukonazol i penkonazol).
    U novije su vrijeme na zvjezdastu plijesan (ali također na pepelnicu, hrđu i plamenjaču) vrlo djelotvorne djelatne tvari iz skupine strobilurina (azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin, piraklostrobin). Na tržištu dolaze pojedinačno ili kombinaciji s drugim djelatnim tvarima, a moguće ih je miješati s površinskim ditiokarbamatima, odnosno ako se već pojavljuju znakovi bolesti s nekim pripravkom iz IBE-skupine.
    Pepelnica ruže (Sphaerotheca pannosa var. rosae) najčešća je bolest ruža, dominantna u mediteranskom uzgojnom području, odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zaštićenom i otvorenom prostoru. Raspoznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gornjoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25°C, uz relativnu vlažnost 40-70 %. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepelnica može napasti peteljku lista, izboj ili cvijet ruže (lapove i latice).

    Kod sorata s crvenim laticama lakše se uočava rahla pepeljaste prevlaka eliptična oblika nego na hibridima s bijelim cvjetovima. Pri suzbijanju koristiti pripravke.
    Hrđa (Phragmidium mucronatum) kod nekih sorata ruža može uzrokovati defolijaciju ili potpun gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišće, makar mogu biti napadnuti i drugi zeleni dijelovi ruža. Obično u rano proljeće s donje strane lišće nastaju malo uzdignuta mjesta narančaste boje (sorusi), dok se na licu zaraženog tkiva pojavljuju žućkaste ili smeđe pjege. Prema kraju vegetacije narančasti sorusi postaju gotovo crni, odnosno nastaje zimska forma bolesti priprema na prezimljenje (teliospore). Uz dovoljno vlage (vlaženje osjetljivog tkiva barem 4 sata) optimalna temperatura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Neki pripravci djelotvorni na pepelnicu i zvjezdastu plijesan uspješno suzbijaju i hrđe. Pri suzbijanju koristiti pripravke.

    Siva plijesan (Botrytis cinerea) je općeraširena bolest koja se jačim intenzitetom javlja u vlažnijim i hladnijim godinama i zaštićenim sustavima uzgoja u kojima se duže zadržava vlaga. Simptomi se uglavnom javljaju na cvjetovima u obliku plijesni s tipičnom prevlakom sive boje. Usmjereno se suzbija samo u tržnoj proizvodnji ruža. Suzbija se primjenom specifičnih botriticida, a u okućnicama je najbolje ranije bilo koristiti kombinaciju tebukonazola & diklofluanida (Folicur-E WP 50), odnosno danas na tržištu imamo kombinaciju trifloksistrobina & cimoksanila (Éclair WG).

    Plamenjača ruže (Peronospora sparsa) nije česta bolest, ali se ponekad pojavljuje u jačem intenzitetu. Promjene nastaju najčešće na lišću gdje dijelovi lista između glavnih žila zadržavaju zelenu boju, dok ostali dio tkiva poprima različite nijanse žute boje. Nakon nekog vremena lišće otpada. Do razvoja plamenjače ne dolazi kada je relativna vlažnost zraka niža od 85 %, niti kada su temperature ispod 5ºC ili više od 26ºC. Pripravci iz skupine ditiokarbamata (npr. propineb) i strobilurini (azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin, piraklostrobin) su također djelotvorni na plamenjaču hrđa.

    Ružina uš (Macrosiphum rosae) ubraja se među veće vrste lisnih uši. Proširena je svuda, a uzgajivači ruža obično početkom svibnja primjećuju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Velike su svega 1,6-3,3 mm, svijetlozelene boje s tek naznačenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela. Oblici koji se razvijaju iz zimskih jaja nemaju krila i neuobičajeno brzo se množe. Sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi. Time uzrokuju dvojaku štetu: "krađom" biljnih sokova bitno zaustavljaju porast cvjetnih izboja ruža, a lučenjem viška slatkaste tekućine pogoduju razvoju gljivica čađavica, čime umanjuju estetski izgled ruža. Vrsta prezimi kao zimsko jaje na Rosa vrstama, a tijekom lipnja obično se pojavljuju krilati oblici koji se "sele" na različite trave (žitarice, kukuruz). Razvoju i umnažanju ružine uši pogoduju povišene temperature i relativna vlažnost zraka. Ruže valja redovito štititi protiv lisnih uši jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj cvjetnih pupova. Mogu se koristiti sistemični karbamati (npr. Pirimor 25 WG = 0,12%), neonikotinoidi (Confidor ili Magnum ili Boxer ili Rapid 200 SL = 0,04%, Actara 25 WG = 0,03%, Mospilan SP = 0,035%), organofosfati (Actellic 50 EC = 0,1% i dr.) ili sintetski piretroidi (npr. Beta-Baythroid EC = 0,05% i dr.).

    Lipanjsko sušenje cvjetnih izboja mogu uzrokovati ružine osice. Ta razliku od brojnih vrsta štetnih osica u voćarstvu (npr. kruškine, šljivine, jabučne) koje se pojavljuju već u travnju, ružine osice počinju letjeti tek mjesec dana kasnije. Ženke odlažu jaja ispod cvjetnog pupa. Leglicom urežu tkivo izboja i odlože 16-20 jaja. Nakon desetak dana razviju se ličinke, koje narastu do 2 cm, odlaze na lišće i izgrizaju ga. Većina insekticida navedenih kod suzbijanja ružine uši daju zaštitu protiv osice.
    Napad crvenog pauka (Panonychus ulmi) prepoznaje se po žućkastom lišću i brojnim sitnim, pokretnim, narančasto-crvenim grinjama. [b]Suzbija
    se uglavnom u tržnoj proizvodnji ruža primjenom akaricida (npr. Acarstin 600 SC, Demitan, Envidor SC) ili istim pripravcima koji istovremeno smanjuju populaciju kalifornijskog tripsa (npr. Vertimec EC).

    Iz opisanog je vidljivo da ruže napada veći broj bolesti i štetnika. Važno je prepoznati njihov napad i odabrati dovoljno djelotvorne pripravke te se pridržavati priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu.[/b]

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 6:53 pm

    Nazad na vrh Ići dole
    Gost
    Gost



    PočaljiNaslov: UZGOJ RUZA   Pet Jul 10, 2009 7:15 pm

    Nazad na vrh Ići dole
     

    UZGOJ RUZA

    Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
    Strana 14 od 32Idi na stranu : Prethodni  1 ... 8 ... 13, 14, 15 ... 23 ... 32  Sledeći

     Similar topics

    -
    » Ruza...Ruze...
    » Ko sam ja?
    » Testa (Hleb, pogače, pite, testenina...)
    » William Shakespeare
    » Poručujem ti pesmom

    Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
    WWW.DUBOREZ.NET :: hobi-